Marihuana mijenja stanje svijesti pušača i doživljavanje stvarnosti, stvara osjećaj ugode, euforije i zbunjenosti te niz fizičkih simptoma te tako utječe na naše psihičko i fizičko stanje.

Bez obzira na način konzumiranja THC utječe na specifične molekule u moždanim stanicama koji se nazivaju kababinoidni receptori. Ti receptori su uobičajeno aktivirani od strane kemikalije koja je slična THC-u i koja postoji u tijelu (kao što je anandamid) i dio je mreže komunikacijskog sustava koji se naziva endokanabinoidski sustav. Taj sustav ima ključnu ulogu u uobičajenom razvoju mozga i njegovim funkcijama.

Najveća gustoća receptora kanabinoida je pronađena u dijelovima mozga koji utječu na osjećaj ugode, pamćenje, razmišljanje, koncentraciju, percepciju osjetila i vremena i koordinirane pokrete. Marihuana pojačava aktivnost endokanabinoidnoog sustava, uzrokujući osjećaj uzbuđenja (high) i ostale učinke koje konzumenti osjećaju. Ti efekti uključuju izmijenjenu percepciju i raspoloženje, poremećenu koordinaciju, probleme s razmišljanjem i rješavanjem problema i poremećenu sposobnost učenja i pamćenja.

Jedna od nuspojava konzumiranja marihuane je i crvenilo očiju zbog toga što marihuana širi krvne žile, kao i pojačan apetit zbog čega često oni koji konzumiraju marihuanu u tom trenutku imaju veću želju za hranom. Marihuana također povećava broj otkucaja srca ubrzo nakon pušenja za 20-100 posto, a taj efekt može trajat i do tri sata.

Dim marihuane nadražuje pluća stoga učestali pušači marihuane mogu iskusiti iste respiratorne probleme kao i pušači duhana kao što su svakodnevno kašljanje i proizvodnja sluzi, češće akutne bolesti u prsima i pojačani rizik od upale pluća.

Mnoga istraživanja su povezala dugotrajno konzumiranje marihuane s mentalnim bolestima. Velika doza marihuane može izazvati privremeno psihotičnu reakciju kod nekih konzumenata (uključujući halucinacije i paranoju). Konzumiranje marihuane može pogoršati tijek bolesti kod pacijenta sa shizofrenijom. Veliki broj istraživanja koja prate konzumente tijekom određenog razdoblja također su ukazali na povezanost konzumiranja marihuane i kasnijeg razvoja psihoze. Ova veza je pod utjecajem genetičkih varijabli no također ovisi i o količini koju osoba konzumira, snagi koju droga ima, i godinama prvog konzumiranja – oni koji su počeli s konzumiranje u mlađoj dobi su u većem riziku za kasnije probleme.

Povezanost je također pronađena između marihuane i ostalih mentalnih zdravstvenih problema kako što su depresija, anksioznost, razmišljanje o samoubojstvu među adolescentima i poremećaji osobnosti, uključujući nedostatak motivacije za uključivanje u redovite aktivnosti koje uključuju neke nagrade. Potrebna su još neka istraživanja kako bi se potvrdila i bolje razumjela ta povezanost.

Uz dugotrajno uzimanje može se razviti psihološka ovisnost, no tragova klinički očite tjelesne ovisnosti ima malo. Svaka tvar koja uzrokuje euforiju i ublažava anksioznost može izazvati ovisnost, pa ni marihuana nije iznimka. Međutim, teška ovisnost i opisi nemogućnosti prekida uzimanja su rijetki. Kad se s primjenom prestane, mogu se pojaviti blagi simptomi apstinencije no neki jaki ovisnici nakon prekida opisuju poremećaj spavanja i nervozu.