„Imam ja to pod kontrolom.“, „Ne pilaj, uzimam droge samo vikendom… aj dobro, ponekad i preko tjedna.“ „Nisam ja glup_a da se navučem.“ „Nije trava štetna, meni pomaže da se smirim.“ „Mogu ja prestati kad god hoću.“ …….
Poznate su ti ovakve izjave? Čuješ ih od drugih ili ih i sam_a izgovaraš? Zvuče li uvjerljivo?
Takve rečenice uglavnom izgovaraju redoviti konzumenti droga dok polako, i njima samima neprimjetno, tonu u ovisnost.
Nitko nije svjesno odlučio postati ovisnik_ca! Ovisnost se razvija tijekom određenog vremena uzimanja droga kroz koje konzument prolazi različite obrasce korištenja koji u konačnici dovode do ovisnosti. Različita ovisnička sredstva imaju veći ili manji ovisnički potencijal stoga će veći ovisnički potencijal nekog sredstva brže dovesti do ovisnost.
Također, osobe različitih osobnosti imaju veći ili manji rizik da razviju ovisnost o nekom psihoaktivnom sredstvu. Dakle, proces razvoja ovisnosti može se odvijati brže ili sporije ovisno o vrsti sredstva te osobnosti konzumenta_ice ali uvijek prolazi kroz slijedeće faze:
O eksperimetalnom obrascu konzumiranja droga govorimo kada osoba zbog znatiželje, nagovora vršnjaka ili „zato što svi to rade“ odluči probati neko psihoaktivno sredstvo, zadržava se na jednoj ili dvije konzumacije sredstva nakon čega napušta takvo ponašanje.
Osoba povremeno ili prigodno (na tulumima, koncertima, u klubovima) konzumira ovisnička sredstva. Korištenje još uvijek nema oznake redovitog ponašanja nego se ponavlja u nepravilnim intervalima (ponekad). Ukoliko je ovo ponašanje povezano sa izbjegavanjem određene neugode (napetost, neugoda, sram, nesigurnost, tjeskoba….) postoji veliki rizik da će takvo ponašanje postati redovito.
Obilježena je redovnim intervalima, npr. jednom mjesečno, dva puta mjesečno jednom tjedno, više puta tjedno… Intervali su u početcima uvijek dulji i daju privid kako „to nije tako često“. S vremenom vrijeme između dvaju konzumacija postaje sve kraće. Stoga se redovitom konzumacijom smatra svako konzumiranje ovisničkih sredstava u kojem se može uočiti pravilan obrazac. Redovita konzumacija lako postane postane kompulzivna, učestala.
Kompulzivna (zlo)uporaba droge (ili alkohola) znači često i intenzivno konzumiranje bez kontrole. Ovisničko sredstvo se konzumira često, u većim količinama i u gotovo svakoj prilici. Ovakav način korištenja je korak do ovisnosti.
Tijekom prethodno opisanih faza postepeno dolazi do promjena u mozgu koje utječu na SPOSOBNOST DOŽIVLJAVANJA ZADOVOLJSTVA i KONTROLU PONAŠANJA što dovodi do punog razvoja ovisnosti. To znači da osoba više nije u stanju samostalno i slobodno upravljati svojim odlukama nego mozak na „automatskom pilotu“ traži zadovoljenje ovisničke potrebe. U trenutcima kada bolest „traži da se nahrani“ sve životne vrijednosti padaju u drugi plan dok se ta potreba ne zadovolji. Postoji izreka: „Prvo ti uzimaš drogu onda droga uzima tebe!“ U tom procesu narušavaju se odnosi, gube prijatelji, obitelj, poslovne prilike, sposobnosti rasta i napredovanja u životu. Što ovisnost dulje traje zadovoljstvo koje se postiže konzumacijom sve je slabije dok potpuno ne izblijedi, a frustracija, nelagoda, krivnja, sram, nemoć…. jednom riječju patnja, postaju sve veći.
Ovisnost može biti psihička, fizička ili kombinacija ova dva vida. Psihička ovisnost znači pojavu simptoma visoke emocionalne neugode poput nelagode, tjeskobe, panike, razdražljivosti, depresije, straha, paranoje…. u situacijama kada sredstvo ovisnosti nije dostupno. Simptomi emocionalne neugode su praćeni snažnom žudnjom za sredstvom ovisnosti. Fizička ovisnost se pojavljuje nešto kasnije, uvijek je praćena i psihičkom uz prisutnost fizičke neugode. Ovisnici u početku najčešće ne prepoznaju simptome fizičke krize nego misle da su dobili virozu, gripu ili slično… Dakle, to je stanje koje u početku uključuje malaksalost, curenje nosa, mučninu, opću slabost organizma, a ti simptomi se s vremenom pojačavaju do izrazite fizičke neugode: gubitka regulacije tjelesne temperature (osjećaj toplo – hladno), bolova u cijelom tijelu, groznice, nesanice, osjećaja nedostatka kisika, privida, probavnih problema, nemogućnosti regulacije i zadovoljenja osnovnih fizioloških potreba (hrana, san, hidratacija…).
Nastanak ovisnosti može se spriječiti! Prepoznaj znakove i smanji rizike!
Kontaktiraj!
Ulica bana Josipa Jelačića 4
21000 Split, Hrvatska
+385 21 314-412
+385 21 346 966
+385 95 798 47 96
liga@liga.hr
Ovaj portal izrađen je uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva programu Mogu, hoću, djelujem kojeg provodi Liga za prevenciju ovisnosti. Sve informacije i sadržaj portala u isključivoj su odgovornosti Lige za prevenciju ovisnosti i ne odražavaju nužno stavove ministarstva.
